|
U prvom dijelu karijere
bavio se bizantologijom i
hrvatskom poviješću
srednjega vijeka, kao i
poviješću Židova u
Hrvatskoj, a od sredine
devedesetih i različitim
aspektima hrvatske povijesti
20. stoljeća.
Bio na tri duža studijska
boravka (stipendije) u
inozemstvu: 1981/2. godine u
Parizu, na Ecole des Hautes
Etudes en sciences sociales,
1987/8. godine u Ateni,
2011. na Imre Kertész Kolleg
Friedrich Schiller
Universität-a u Jeni.
Goldstein opus sastoji se od
dvadesetak knjiga i
dvjestotinjak znanstvenih i
stručnih radova objavljenih
u zemlji i inozemstvu.
O hrvatskom srednjem vijeku,
između ostalih, objavio je
knjige Bizant na Jadranu
6-9. stoljeće (1992), te
Hrvatski rani srednji vijek
(1995).
Niz Goldsteinovih cjelovitih
tekstova o hrvatskoj
povijesti počinje 1999.
godine, kada objavljuje
Croatia: A History (London –
Montreal, 2. izd. 2001, 3.
izd. 2011), potom slijedi
hrvatsko izdanje - Hrvatska
povijest (Zagreb, 2003,
drugo i treće, dopunjeno i
prošireno izdanje, Zagreb,
2008. i 2013.), kao i
slovensko - Hrvaška
zgodovina (Ljubljana, 2008)
te albansko. U pripremi je i
rusko izdanje.
U leksikografskom dijelu
opusa ističe se suautorstvo
(zajedno s Vladimirom
Anićem) Rječnika stranih
riječi (1999), kao i
suautorstvo (jedan od
sedmorice) i članstvo u
uređivačkom odboru Hrvatskog
enciklopedijskog rječnika
(2002), dosad najopsežnijeg
izdanja takve vrste u
hrvatskoj leksikografskoj
produkciji (1584 str.).
U nizu knjiga posvećenih
hrvatskoj povijesti 20.
stoljeća navodimo samo neke:
Holokaust u Zagrebu (zajedno
s ocem Slavkom, 2001),
slijede Židovi u Zagrebu
1918-1941 (2004), Hrvatska
1918-2008. (2008), Zagreb
1941-1945 (2011) te,
naposljetku, najnovija djela
– Tito (zajedno s ocem
Slavkom, 2015) te Tragika,
mitomanija, istina –
Jasenovac (20% knjige,
također zajedno s ocem
Slavkom, 2016).
Jedan od dvanaestorice
autora prvog sveska i autor
80% drugog sveska te glavni
urednik Povijesti grada
Zagreba I-II (2012-2013).
Napisao je ključni dio
knjige Rama 1942. Tragedija
jednog mikrokozmosa
(Rama-Prozor 2014).
Stalni suradnik
Leksikografskog zavoda
“Miroslav Krleža”, gdje je
od 2003. urednik čitave
struke povijest. Suradnik je
i Hrvatske enciklopedije
Bosne i Hercegovine.
Urednik je većeg broja
izdanja Zavoda za hrvatsku
povijest Filozofskog
fakulteta u Zagrebu,
Židovske općine Zagreb,
Židovske zajednice Bet
Israel i «Novog Libera«.
Prevodi s engleskog i
francuskog jezika.
Dobitnik je Nagrade grada
Zagreba 2005. godine za
ukupni
znanstveno-istraživački
doprinos te posebno za
knjigu «Židovi u Zagrebu
1918-1941». Odlikovan je
2007. godine Redom Danice
hrvatske s likom Ruđera
Boškovića za ukupni
znanstveni doprinos.
Od siječnja 2013. je
veleposlanik Republike
Hrvatske u Francuskoj i
Monacu, te pri UNESCO-u.
Teme:
...
Tekstovi:
... |
